> Novosti iz veslanja

> Veslački klub Jadran

> Organizacija regata

> Obavijesti za članove


POVIJEST

 

Veslački klub "Jadran" - Od osnutka do Rapalskog ugovora

Osnivačka skupština "Jadrana"

Prva stranica Pravilnika Veslačkog kluba Jadran29. kolovoza 1908. Kosto Neumayer, u ime inicijativnog odbora, u kome su još bili Veljko Fabijanić i Antun Marchi, podnio je Dalmatinskom namjesništvu u Zadru molbu za osnivanje Veslačkog kluba Jadran. Poštujući propise tog vremena, uz molbu je dostavio i pet primjeraka pravilnika na odobrenje. Uz svaki primjerak pravilnika nalazio se nacrt klupske zastave i odore. Klubu je rad bio odobren već 31. kolovoza iste godine, rješenjem broj 43098/1.

Na osnivačkoj skupštini Veslačkog kluba Jadran, koja je održana 20. rujna iste godine, prvi predsjednik kluba dr. Josip Cortelazzo i tajnik Antun Danilo, u ime upravnog odbora javljaju Namjesništvu da se klub konstituirao na temelju već dostavljenog pravilnika.

U prvu upravu su birana slijedeća gospoda: predsjednik dr. Josip Cortelazzo, podpredsjednik Norbert Filaus, odbornici dr. Ivo Botteri, inž. Damjan Lučić - Roki, Kažimir Katalinić i Antun Danilo; časni sud: lučki kapetan Marko Niseteo, ravnatelj u m. Tomo Brajković i prof. Stjepan Zakarija; revizori: Ivan Alujević i Ivo Perović.

Zanimljiv je i sadržaj pravilnika koje su vlasti odobrile u kojima stoji: "Sjedište kluba je u Zadru, a ime mu je Veslački klub Jadran. Poslovni jezik je hrvatski."


Prva stranica Pravilnika Veslačkog kluba "Jadran
"


Spajanje "Sokola" i "Jadrana"

Na izvanrednoj glavnoj godišnjoj skupštini Sokola 14. siječnja 1911. zaključeno je da se dosadašnja dva veslačka kluba Jadran i Veslački odjel Sokola spoje u jedno društvo koje će se zvati Hrvatsko veslačko društvo Jadran. Takav isti zaključak donesen je na glavnoj godišnjoj skupštini Jadrana 27. siječnja iste godine.

Plamenac VK "Jadran", Zadar 1908 Nakon tog zaključka službeni naziv glasi Hrvatsko veslačko društvo Jadran. Poslovni jezik je hrvatski. Član dva je ostao nepromijenjen, Član 3. je nadopunjen i sada glasi: "Društveni je znak ovaj: trokutna bijela zastava, preko koje ide tamno modri križ, a u gornjem lijevom polju su hrvatske narodne boje. Društvo će vijati na svojoj veslani, uz društveni znak, i hrvatsku narodnu troboju."

O odori se govori u sljedećem članu:
Odora veslača, koju je svak dužan da na svoj trošak nabavi, sastoji se:
1. iz bijele mornarske sportske kape,
2. iz bijele maje, na koju će biti modro napisano Jadran,
3. bijelih dugih i kratkih gaća,
4. tamno modrog haljetka sa zlatnim pucama


Plamenac VK "Jadran", Zadar 1908.


Frano Dominis, vođa veslača "Jadrana"Nakon spajanja povečao se priljev članova. Njihovu poduku u veslanju preuzeo je Frano Dominis, jedan od najagilnijih veslačkih radnika, ne samo u Zadru već kasnije i u Splitu, nakon što su talijanske vlasti raspustile Jadran. Za vrijeme svog rada u Zadru vođa veslača Frano Dominis bio je i dopisnik za Dalmaciju francuskog stručnog časopisa L'AVIRON e la vie sur l'Eau (Veslanje i život na vodi).

Veslači Jadrana na izletu u Biogradu 1908.

 



Frano Dominis, vođa veslača "Jadrana"

 


Veslači Jadrana na izletu u Biogradu 1908.

Prvi nastup

U Crikvenici je 15. kolovoza 1912. održana 11. međunarodna utakmica u plivanju. Na tom su natjecanju u plivanju nasupila i dva člana Jadrana, Aleksandar Vukić i Tomo Polić i osvojili prvo i drugu nagradu: srebrnu i brončanu medalju. Pobjednik u utrci na 100m bio je Aleksandar Vukić, koji je tu medalju, kao dragu uspomenu, držao kod sebe sve do godine 1964. kada je odlučio darovati je klubu i danas se ta medalja nalazi u klupskoj vitrini i predstavlja iznimnu športsku vrijednost, ne samo zato što je to prvi trofej uopće u klubu već zato što je dokaz športske vrijednosti Jadranovih članova u prvim godinama rada. Plivanje je bilo omiljeno kod Jadranovih veslača. Veslači su sami, radi kodicije, plivali u luci, katkad se i natječući međusobno.

Akcija za osnivanje Veslačkog saveza Hrvatske

Jadran je svoje nastupe na domaćim i međunarodnim regatama mogao ostvariti jedino ako je bio član nekoga veslačkog saveza. Nije se htio učlaniti u savez Societa delle regate u Trstu, čiji su članovi bili isključivo protalijanski veslački klubovi i društva na Jadranu koja su djelovala na tlu Austro - Ugarske Monarhije. Stoga je na glavnoj skupštini Jadrana , koja je održana 28. travnja 1912., između ostalog zaključeno da se osnuje "Savez svih hrvatskih veslačkih društava u Dalmaciji i van Dalmacije, kako bi se življe razvijao veslački šport i priredile utrke regate".

Veslači "Jadrana" s predsjednikom dr. Giuseppe Cortelazzom(od 1918. Josip Jablanović) pred Veslačkim domom, 1910. Prvi red: M. Luxardo, Konig, S. Zanella, Stipčević, Božić, P. Zanella, Rocco, Višić, Polić Prvi kontakti u svrhu osnivanja Saveza veslačkih klubova i društava u Hrvatskoj učinjeni su još 1911., kada se Jadran obratio IR. Rowing Clubu Italiano - Federazione Nazionale delle Societa di Canottagio - Sezzione Eridane u Torinu s molbom da mu se dopustiti nastupiti na jadranskim regatama. Toj molbi nije udovoljeno zbog toga što Jadran nije bio učlanjen u Veslački savez Austrije (Oesterreichischer Ruderverband) niti u Societa delle regate u Trstu.

U svibnju 1912. Jadran se obraća sekretarijatu FISA(Federation Internationale des Societe's d'Aviron), koji je osnovan u Torinu 1892. i gdje mu je bilo središte, s molbom da se Jadran primi u članstvo kako bi mogao nastupati na međunarodnim veslačkim natjecanjima. FISA mu je savjetovala da se učlani u Veslački savez Austrije kome teritorijalno pripada ili pak da osnuje jedan lokalni savez veslačkih društava i klubova.

 


Veslači "Jadrana" s predsjednikom dr. Giuseppe Cortelazzom(od 1918. Josip Jablanović) pred Veslačkim domom, 1910. Prvi red: M. Luxardo, Konig, S. Zanella, Stipčević, Božić, P. Zanella, Rocco, Višić, Polić
Drugi red: Đ.(Girolamo) Bogdanović, jedan od braće Kukulić (u crnini), Paitoni, drugi Kukulić, Ivančević, Perović
Sjede: V. Fabijanić, Š. Katalinć(otac poznatih veslača Diadore), dr. Giuseppe Cortelazzo(od 1918. Josip Jablanović), Krekić, A. Danillo, N. Niseteo, E. Bulat, Leži:Čorak (njegova obitelj je ustupila zemljište za prvi ''Jadranov'' dom
)

U travnju 1912. glavna skupština Jadrana već je zaključila da se pristupi osnivanju lokalnog saveza. Tada je skupština Jadrana ovlastila Franu Dominisa i dr. Josipa Cortelazza da u ime Jadrana vode sve međunarodne stručne poslove kao i da pokrenu akciju za osnivanje Saveza hrvatskih veslačkih društava i klubova.

Već 2. kolovoza iste godine Jadran je uputio svim postojećim hrvatskim veslačkim društvima i klubovima dopis kojim ih poziva da se pridruže inicijativi za osnivanje Saveza i da se zatim učlane. U odgovorima koji su stigli od Veslačkih klubova Neptun iz Osijeka, Vukovar iz Vukovara, Vila iz Rijeke podržana je inicijativa Jadrana.

Veslači Jadrana pred društvenom garažom, Zadar 1910.Kada je Jadran doznao gdje sve u Hrvatskoj postoje veslačka društva i klubovi pri koncu veljače godine 1914. obraća se dopisom Hrvatskom športskom savezu u namjeri da ostvari započetu akciju. U odgovoru na dopis Jadrana 9. travnja iste godine koji potpisuje dr. Franjo Bučar,
H. Š .S. odgovara Jadranu u kojem ga obaviještava da je zaključio ustrojiti posebnu sekciju za veslanje i poziva ga da se prijavi, što Jadran i čini već 14. travnja.

Jadran je napokon ostvario svoju zamisao, Jadran je bio drugi klub nakon Veslačkog kluba Neptun iz Osijeka koji se učlanio u spomenutu sekciju.

Na godišnjoj skupštini održanoj 10. svibnja 1914. izabrana je nova uprava Jadrana, koja od sada djeluje u sastavu: ing. Marko Mladineo, predsjednik, ing Gospodnetić, potpredsjednik, Frane Ivančević, tajnik, Simo Pavlović, blagajnik, Frano Dominis i Niko Niseteo, odbornici, Ivo Lovrinčević i Pelegrini, revizori. U sud časti su izabrani: dr. Josip Cortelazzo, dr. Venceslav Celigoj i dr. Dinko Buzolić.
Na toj skupštini donesen je izvanredni zaključak o pružanju pomoći pri osnivanju veslačkih društava na moru.


Veslači Jadrana pred društvenom garažom, Zadar 1910.

Aktivnosti Društva "Jadran" i njegova članstva

Do ljeta 1914. aktivnost upravnog odbora i čitavog članstva bila je vrlo zapažena. Članovi su provodili svoje uobičajene vježbe na moru očekujući s nestrpljenjem trenutak kada će se moći natjecati. Uprava se neumorno brinula o više stvari, najveća je briga bila kako doći do novčanih sredstava za nabavku opreme. Uprava je također priređivala izlete upriličujući natjecanja u veslanju između članova.

Najvažnija aktivnost uprave, kako smo vidjeli, trebala je biti pomoć onim veslačkim društvima koja su tek osnovana ili koja će se osnovati. U toj godini uprava je nastavila kontaktirati u vezi s akcijom za osnivanje veslačke sekcije pri Hrvatskom športskom savezu u Zagrebu. Početak 1. svjetskog rata prekinuo je plodnu aktivnost Jadrana, koja je osobito bila usmjerena na razvoj veslačkog sporta u Hrvatskoj.


- Kratka povijest veslanja u Zadru prije osnutka VK "Jadran" (1885 - 1910)

- Veslački klub "Jadran"

- Predsjednici i uprave Veslačkog kluba "Jadran" 1908. - 2008.

- Najveći sportski uspjesi VK "Jadran"

- Popis trenera ''Jadrana'' od 1908. do 2012.

- Popis veslača - osvajača medalja i sudionika na većim natjecanjima

- Galerija slika kroz povijest