|
|
| POVIJEST |
Kratka povijest veslanja u Zadru prije osnutka VK "Jadran" (1885. - 1910.) |
SOCIETA DEI CANOTTIERI DALMAZIA
1885. - 1891.
(VESLAČKO DRUŠTVO DALMACIJA)
Nakon prestanka rada Zadarskog gimnastičko-mačevalačkog društva (1876. - 1885.) 25. svibnja godine 1885. sastao se inicijalni odbor od tri člana sa željom da u Zadru osnuje veslačko društvo i nakon mjesec dana 25. lipnja iste godine predao je na uvid kancelariji Carsko-kraljevskog namjesništva u Zadru statut novog društva sa molbom da se društvu odobri rad. Nakon nekoliko odbijenica zbog problema oko statuta, društvu je odobren rad. Kopiju statuta Veslačkog društva Dalmacija na talijanskom jeziku od 27. listopada 1885. godine pogledajte ovdje. Društvo je osnovano, a da nije posjedovalo niti jedan čamac i tek je na sjednici predsjedništva kluba 14. travnja 1886. donesena odluka o kupovini prvog vlastitog čamca tipa lancia (lancun), koji je kupljen u Veneciji za iznos od 260 forinti.
14. kolovoza 1887. održana je regata u Ždrelcu na kojoj se veslalo u čamcima tipa lancun, a nakon te regate iznesen je prijedlog da bi se regate mogle održavati u Zadru na Novoj obali, s tim da se naplati ulaznica od gledatelja.
Uz veslanje kao glavnu djelatnost društva u proljeće 1887. osnovana je i sekcija biciklista, a kasnije te godine i gimnastička sekcija.
Iz knjige izlazaka 1888. zapisano je da od 10. svibnja do 26. kolovoza bilo 154 izlazaka na vodu, 1294 člana su sudjelovala u tome, proveslana je 451 nautička milja , a u tom razdoblju društvo organizira izlete u Preko, Ošljak, Kali, Ždrelac, Banj, Dikljansku uvalu, Bibinje itd., a ističe se i da su veslači u svim mjestima bili svečano i srdačno dočekani.
Nakon uspješnih godina djelovanja društva, došlo je do razmirica koje su počele na izvanrednoj skupštini društva 19. lipnja 1890.. Nakon pokušaja da se društvo spasi, koji nisu uspjeli, rad društva je zamro i ono se polako ugasilo.
CIRCOLO CANOTTIERI DIADORA 1900. - 1941.
(VESLAČKO DRUŠTVO DIADORA)
Veslačko društvo Diadora osnovano je 1900. godine, a 26. kolovoza iste godine održana je
osnivačka skupština na kojoj je za predsjednika izabran Enrico de Schoenfeld, a za potpredsjednika Giuseppe Perlini. 1901. društvo otkupljuje svoje prve čamce od propalog veslačkog društva u Trstu Saturnia i već u svibnju te godine upriličava svečani izlazak na vodu svih čamaca, kada je zabilježeno da su čamci prošli po Zadarskom kanalu po divnom vremenu.
U rujnu 1901. održana je u Preku prva društvena regata, a zabilježeno je da je duljina staze bila 1750m te da je pobjeda pripala posadi čamca koji je nosio ime Elsa. Slijedeća regata održana je na Novoj obali u Zadru, a organizirali su je zadarska veslačka društva Diadora i Zara.
U studenom 1901. održana je redovita skupština kluba na kojoj je zaključeno da nakon prve godine rada društvo raspolaže sa 10 različitih veslačkih čamaca i da je u tom razdoblju bilo 500 izlazaka na vodu.
Regata ''Diadore'' u Zadru
Od aktivnosti u godini 1904. bilježimo dolazak pet riječkih veslača koji su se uputili jolom četvorkom Nereo iz Rijeke u Zadar, a tih godina su bili organizirani izleti izdržljivosti, pa je tako zabilježen odlazak zadarskih veslača jolom sa šest veslača u Pulu.
U rujnu 1906. veslači Diadore nastupaju na međunarodnoj regati u Trstu koju je raspisao Savez jadranskih veslačkih društava, a prvi puta je sudjelovalo Veslačko društvo Diadora u novoj joli četvorki nabavljenoj u brodogradilištu Gallinari u Livornu. Godinu dana poslije zadarski veslači nastupaju na 23. međunarodnoj regati u Trstu na kojoj pobijeđuju u utrci novaka sa posadom sastavljeno od gospode Stenta, Zanell, Catalinich, Luxardo sa kormilarom T. Orfeiem i osvajaju Jadranski kup.
Svečano otvorenje novoga veslačkog doma izvršeno je u nedjelju 18. srpnja 1908.
U proljeće 1909. godine održana je redovita skupština na kojoj je za predsjednika izabran Demetrio Medovich, a prihvaćen je i prijedlog da se osnuje i ženska veslačka sekcija. Osnovan je i odbor za nabavku novih čamaca osmerke i četvorke koji je akciju nabave novih čamaca uspješno priveo kraju kada su brodom Parobrodarskog društva Puglia u Zadar stigle dvije nove jole.
U rujnu 1909. veslači Diadore pobjeđuju u utrci jole na četiri vesla na međunarodnoj utrci u Trstu. Posadu sačinjavaju Luigi Miller, Pietro Luxardo, Simeone Catalinich, Carlo Toniatti i kormilar Gerolamo Bogdanovich. Za osvojeno prvo mjesto bili su nagrađeni srebrnom plaketom , darom Auto Cluba iz Trsta.
Pobjednička posada sa regate u Trstu Luigi Miller, Pietro Luxardo, Simeone Catalinich, Carlo Toniatti i kormilar Gerolamo Bogdanovich u ljeto 1909. u Zadru.
Sredinom mjeseca lipnja 1910. Zadar je posjetio bogati vlasnik New York Heralda Gordon Benett sa svojom jahtom, a tom prilikom posjetio je i Veslački dom, gdje mu je priređena zakuska, a on je darovao pehar i utemeljio Cup Gordona Benetta za organizaciju međunarodnih regata koje bi se održavale u Zadru.
5. ožujka 1911. održana je redovita skupština na kojoj su istaknuti izvanredni uspjesi postignuti na regionalnoj regati u Trstu i na međunarodnima u Kopru i Anconi.
Početkom svibnja zadarski veslači nastupaju na međunarodnoj regati u Firenzi na rijeci Arno gdje u konkurenciji juniorskih četvorki osvajaju prvo mjesto.
13. kolovoza u Zadru je održana društvena regata, a staza je bila postavljena od Kolovara do gata na Novoj obali. Početkom rujna 1911. Zadrani nastupaju na prvenstvu Italije na jezeru Como gdje osvajaju prva mjesta u četvorki i osmerki za juniore i na međunarodnoj regati u Villi d'Este.
U nedjelju 17. rujna veslači Diadore nastupili su na regati u Trstu gdje su odnijeli tri pobjede od četiri utrke u koliko su nastupili. Tijekom 1912. godine zahvaljujući dobrovoljnim prilozima građana kupljen je u Francuskoj novi glatki četverac slobodne gradnje.
Regata ''Diadore'' u Zadru ispred tadašnje tvornice likera ''Luxardo'', danas ''Maraske''
U godini 1913. nije zabilježena nikakva aktivnost, a tako je i ostalo sve do svršetka 1. Svjetskog rata. Nakon svršetka rata Zadar je Rapalskim ugovorom pripao Italiji. U prvom poslijeratnom nastupu Zadrana, koji je održan u Puli 17. kolovoza 1919. zadarska četvorka u kojoj su veslali L. Miller, A. Toniatti, F. Catalinich, A. Catalinich i kormilar L. Galasso stigla je prva ispred četvorke Libertas iz Kopra i Arupinuma iz Rovinja.
Godine 1920. veslači Diadore su prvaci Italije u osmerki, a prvenstvo je održano na jezeru Como. 17. srpnja u Zadru je održano prvenstvo Istre, a Zadrani su dva puta stigli prvi i po jednom drugi i treći.
Prvenstvo Italije godine 1922. održano je u Napulju. Veslači Diadore stigli su dva puta prvi, i to u osmerki i osmercu slobodne gradnje. Iste godine održano je prvenstvo Europe u Barceloni na kojem je Italiju u osmercu zastupala zadarska Diadora, koja je te godine bila prvak Italije, a na cilj su stigli drugi nakon velike borbe sa Francuzima.
Godine 1923. zadarska je Diadora po peti put postala prvakom Italije u osmercu slobodne gradnje za seniore i time stekla pravo da predstavlja Italiju na Europskom prvenstvu na jezeru Como iste godine. Na tom prvenstvu osmerac Diadore postaje prvak Europe. Posadu prvaka Europe sačinjavali su: Luigi Miller, Carlo Toniatti, Pietro Ivanov, Simeone Catalinich, Giuseppe Crivelli, Francesco Catalinich, Vittorio Gliubich, Bruno Sorich i kormilar Latino Galasso.
Osmerac Diadore, prvak Europe 1923. na jezeru Como. Veslali su: Luigi Miller, Carlo Toniatti, Pietro Ivanov, Simeone Catalinich, Giuseppe Crivelli, Francesco Catalinich, Vittorio Gliubich, Bruno Sorich i kormilar Latino Galasso
Slijedeće 1924. godine na Olimpijskim igrama u Parizu zadarski je osmerac predstavljao Italiju. U prednatjecanju osmerac Diadore zauzima prvo mjesto ispred posade Australije koja do tada nije bila pobjeđena pune četiri godine, a u finalu osmerac Diadore osvaja treće mjesto i brončanu medalju iza posada SAD-a i Kanade.
Posadu su činili: Carlo Toniatti, Simeone Catalinich, Antonio Catalinich, Pietro Ivanov, Francesco Catalinich, Giuseppe Crivelli, Vittorio Gliubich, Bruno Sorich i kormilar Latino Galaso.
Osmerac Diadore, brončani na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. na rijeci Seini. Veslali su: Carlo Toniatti, Simeone Catalinich, Antonio Catalinich, Pietro Ivanov, Francesco Catalinich, Giuseppe Crivelli, Vittorio Gliubich, Bruno Sorich i kormilar Latino Galaso.
Medalja koju je osvojio jedan od zadarskih veslača na Olimpijskim igrama u Parizu 1924.
Nakon nastupa na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. nastalo je krizno razdoblje u veslačkom društvu Diadora. Tek 21. svibnja 1930. iz Napulja su ponovno stigle radosne vijesti. Pobijedila je jola četvorka u kojoj su veslali Branco Riedling, Giuseppe Cucchia, Ezio Nonicioli, Leone Detoni i kormilar Giuseppe Ziliotto. Slijedeće godine na međunarodnoj regati u Napulju Zadrani ponovno osvajaju prvo mjesto u četvorki joli.
Godine 1932. posada glatkog osmerca Diadore se pokušala nametnuti Veslačkom savezu Italije za nastup na Olimpijskim igrama u Los Angelesu ali nisu uspjeli, a 1934. godine bilježi se nastup veslača Diadore na regati u Anconi gdje su Zadrani nastupili u četvorki i osmerki i zauzeli prva mjesta.
Do početka rata odvijala se solidna interna aktivnost protkana željom članova da se sudjeluje na regatama kao i ranijih godina, no II. svjetski rat poremetio je nastojanja članstva, čime je 1941. ugašeno ovo veliko veslačko Društvo.
Osmerac zadarske ''Diadore'' nastupio je na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. i osvojio brončanu medalju iza posada SAD-a i Kanade.
VESLAČKI ODJEL GIMNASTIČKOG DRUŠTVA SOKOL (1885. - 1910.)
Gimnastički pokret pod imenom Sokol, koji se od godine 1882. počeo razvijati u slavenskim zemljama unutar Austro-Ugarske Monarhije, nije imao samo tjelovježbenu zadaću nego se nastojao snažno odupirati odnarođivanju i boriti se za politička, kulturna i ekonomska prava onoga naroda kome pripada. Tako je Gimnastičko društvo Sokol u Zadru, koje je osnovano godine 1885., imalo i svoj veslački odjel, koji je vrlo lijepo napredovao.
Prvu vijest o veslačkoj aktivnosti u Sokolu imamo tek 13. srpnja 1887. kada je Narodni list zabilježio da su "Vrijedni sokolaši u svom lijepom čamcu plovili mimo zadarskih obala...", a slijedeći put veslači Sokola se spominju u kolovozu godine 1890. kada su veslači sa dva čamca pošli u susret sokolašima iz Hrvatske i Istre koji su brodom dolazili u Zadar na putu za Makarsku. Nakon toga zabilježena je vijest iz 1893. kada se u gradu trebala održati veslačka regata koja ipak nije održana zbog nekih nesporazuma.
Zapaženo je da su se veslači Sokola 1900. godine istakli svojim vježbama i izletima po zadarskoj, biogradskoj i saljskoj okolici. Mladi veslači imali su 53 izlaska u svrhu obučavanja, a bilo je i 16 izleta, na kojima ih je narod srdačno dočekivao jer se tim posjetima širila nacionalna svijest i produbljivalo domoljublje.
Godine 1901. veslači Sokola priredili su društvenim čamcem Nehaj izlet do Šibenika, a taj izlet ponovili su i godinu dana kasnije kada su u dva dana veslanja do Šibenika i natrag preveslali 90 nautičkih milja. Iste godine u rujnu veslači posječuju Biograd, Pašman i Filipjakov.
Narednih godina, odnosno 1904. godine organizirani su izleti u Nin i Privlaku, a kasnije te godine Sokolaši su posjetili sa četiri brzoplovne lađe Preko, gdje u bili kao i uvijek do sada, vrlo lijepo dočekani.
Članovi Veslačkog odjela Hrvatskog Sokola pred društvenom barakom
Početkom lipnja 1906. počinje izgradnja daščare i nabavljaju se novi čamci i vesla. Izgradnjom daščare Veslačkog odjela Sokola stvoreni su bolji uvjeti za rad. Daščara se nalazila ispod bedema koji je spajao dva bastiona nazvana Grimani i Moro.
Veslački odjel Sokola uživao je kod zadarskih Hrvata velike simpatije. Njegov rad su pratili i katkad novčano pomagali. Tako se npr. u početku kolovoza godine 1906. Zapovjedništvo odjela javno zahvaljuje onim građanima koji su za razvoj veslanja pridonijeli u novcu.
U godini 1907. veslači Sokola odveslali su čamcem Hrvat do Novigrada. Bili su dva puta u Preku s istim čamcem i lancunom, a u rujnu su posjetili Diklo, također lancunom. Ostatak godine protekao je u pripremama za prvu veliku zabavnu večer s "plesom do zore" koji se trebalo održati 14. siječnja 1908. i koji je izvanredno uspio.
Nakon uspjelog plesa, veslačka aktivnost u Sokolu dobro je napredovala. Poduzeti su koraci da se među članovima pojača disciplina, a nabavljene su i dvije nove jole četvorke. Te je godine veslačka sezona započela 26. travnja, nešto prije nego prijašnjih godina ali tada mladi veslači žele postaviti veslanje na športske temelje, a rodoljubnu aktivnost prepustiti Sokolu. Mladi veslači i dio rukovodstva odjela, koji su se opredijelili za natjecateljsko veslanje, razmišljali su kako osnovati u gradu jedan samostalan hrvatski veslački klub. Akcija da se osnuje jedan samostalan hrvatski veslački klub uspjela je 29. kolovoza 1908., kada je pokrenuto osnivanje Veslačkog kluba Jadran.
Veslački odjel Sokola nastavio je raditi još dvije godine u dosadašnjem stilu, tj. veslajući od mjesta do mjesta uz more u zadarskoj okolici u cilju buđenja nacionalne svijesti i širenja rodoljublja. Sokol je pristao od svog skromnog parka novom klubu ustupiti nekoliko čamaca, a za sebe je zadržao lancun Sokol, koji se pokretao sa 14 vesala i još dva do tri brza čamca. U veslačkom odjelu Sokola ostali su samo oni članovi koji nisu marili za natjecateljsko veslanje.
Veliki ples Veslačkog odjela Hrvatskog Sokola u Zadru godine 1908.
U slijedećim godinama bilježi se izlet lancunom Sokol 1909. godine do Šibenika s pristajanjima u Biogradu, Tijesnom i Vodicama, zatim veliku lutriju Veslačkog odjela koja je održana 6. ožujka 1910. čiji je prihod bio namijenjen odjelu, i napokon, izvanrednu glavnu skupštinu održanu 14. siječnja 1911. kada je zaključeno da se dosadašnja dva veslačka kluba Jadran i veslački odjel Sokola spoje u jedno društvo koje će se zvati Hrvatsko veslačko društvo Jadran. Ovim je činom Veslački odjel Sokola nakon 25 godina rada prestao postojati.
- Kratka povijest veslanja u Zadru prije osnutka VK "Jadran" (1885 - 1910.)
- Veslački klub "Jadran"
- Predsjednici i uprave Veslačkog kluba "Jadran" 1908. - 2020.
- Najveći sportski uspjesi i sudjelovanja na većim natjecanjima
- Popis veslača - osvajača medalja i sudionika na većim natjecanjima
- Popis trenera ''Jadrana'' od 1908. do 2020.
- Galerija slika kroz povijest ''Jadrana''
- Video arhiva utrka u kojima su sudjelovali veslači ''Jadrana''
- Povodom 100 obljetnice utemeljenja Veslačkog kluba Jadran Zadar